PRVA POLOVINA MARTA 2020. (1-15. III)

(Ovaj članak je postavljen 23. maja 2020.

U međuvremenu članak nije obnavljan)

Amanda Lorenco, vaspitačica iz Majamija, vrlo je jednostavno i slikovito prikazala važnost pravilnog pranja ruku.

Ona je pred svojim učenicima pre neki dan izvela mali eksperiment sa vodom, biberom i sapunom koji će deca sigurno dugo pamtiti. Usula je malo bibera u tanjirić sa vodom i učenicima rekla da zamisle da su sitna zrnca bibera u stvari virusi. Zatim im je rekla da umoče prst u tu mešavinu i da provere koliko je tih „virusa“ ostalo na njihovom prstu. Potom ih je zamolila da prst umoče u sapun i ponovo ga stave u tu mešavinu vode i bibera. Kad su učenici umočili nasapunjan prst, videli su da se čestice bibera odmiču na suprotnu stranu, a prst ostaje sačuvan od navodnih „virusa“.

Amanda je ovaj efektan i jednostavan eksperiment podelila na Instagramu, a snimak je u samo pet dana pogledalo više od pola miliona posetilaca.

(izvor: Index.hr)

…..

Zbog pandemije koronavirusa učenici u Dubaiju, kao i njihove brojne  kolege širom sveta, nastavu pohađaju online, a pitanje jednog učenika postalo je hit na društvenim mrežama. Naime, mali Jusuf je na četu sa kolegama profesora pitao može li da ide u WC. Profesor se, kao i brojni učenici, nasmejao i odgovorio mu da, naravno, može, a snimak ove scene je postao hit na društvenim mrežama.

(izvor: Index.hr)

…..

Dok se svet i dalje bori sa koronavirusom, pandemija ima i neke neočekivane nuspojave. U Veneciji koja je zatvorena za posetioce, kao i ostatak Italije, meštani su primetili da je voda u gradskim kanalima postala mnogo bistrija. Čak mogu da se vide sitne ribe kako plivaju u njoj. Fotografije postavljene na društvenim mrežama privukle su brojne pozitivne komentare – evo nekih:

„Priroda nastavlja život. Kako je to lepo“, „Voleo bih da voda uvek bude ovako bistra“,“Predivno. Postoje čak i ribe koje imamo priliku da vidimo“, „Ovaj virus je ipak doneo nešto lepo“… 

Glasnogovornik gradonačelnika Venecije izjavio je da se nije popravio kvalitet vode iako ona izgleda čistija.

„Voda sada izgleda bistrije jer je na kanalima manji promet, što omogućuje da sediment ostane na dnu. Iako se zagađenje vode možda nije smanjilo, kvalitet vazduha je poboljšan“, rekao je glasnogovornik.

(izvor: BBC)

…..

Prazne police u trgovinama i ljudi sa prepunim kolicima toalet papira više nisu novost ni u jednom delu sveta, ali Amerikanci su otišli korak dalje. 

Posetioci Tvitera dele fotografije snimljene u njihovim gradovima koje pokazuju velike redove ispred trgovina sa oružjem. Američki zakoni, uzgred, omogućavaju vrlo jednostavan proces kupovanja oružja.

Pored fotografija redova ispred prodavnica oružja autori istih ostavljaju komentare pune zaprepašćenje i jeda. Jedan od njih konstatuje:

Ispred trgovine oružjem u mom kvartu red je dugačak kao onaj ispred obližnjeg  supermarketa. Jedan zaposleni mi je rekao da ovo nije ništa u poređenju sa jučerašnjim danom.

(izvor: Telegraf.rs)

…..

Video snimak jednog para iz Španije obišao je svet nakon što su odlučili da sudbonosno „DA“ izgovore preko prozora, zbog situacije sa koronavirusom. Devojka i mladić su, usled epidemije, morali da otkažu venčanje koje je bilo zakazano za 15. mart pa ih je u istom terminu venčao komšija i to dok su stajali na prozorima stanova  višespratnice. Snimak je preplavio društvene mreže i oduševio veliki broj ljudi koji su na temelju ovog videa zaključili da pravu ljubav zaista ništa ne može da spreči. Mlada je nakon ceremonije čak bacila i bidermajer.

(izvor: Index.hr)

…..

Na vest da će Kina pomoći Srbiji u svakom pogledu, pre svega u medicinskom materijalu i slanjem svojih lekara, stručnjaka za borbu protiv koronavirusa, na nekim društvenim mrežama pojedinci su sproveli ankete na temu „Kako da se bar malo, koliko mi to možemo, odužimo Kinezima“. Evo nekoliko zanimljivih ideja:

Trebalo bi da im se odužimo makar malo putem stvari koje mi umemo da radimo. Na primer, naše reprezentacije u košarci i vaterpolu bi mogle da organizju turneju po Kini. Ne moramo da igramo sa njihovim timovima – neka se naši i njihovi igrači izmešaju i podele se na crvene i plave, na primer. Tako bi svima bilo zanimljivo, a njihovi igrači bi mogli dosta toga da nauče.

Na ovo je reagovao jedan mladić koji je predložio da se uvedu jednom godišnje eksperimentalne utakmice naših reprezentacija u više sportova sa delimično izmenjenim pravilima. To bi bilo zanimljivo i ostatku sveta.

Bilo je i ideja da se podigne spomenik zahvalnosti Kini i, posebno, spomenik poginulim kineskim državljanima u NATO bomardovanju kineske ambasade 1999. godine. Predložene su i turneje naših kulturno-umetničkih društava i muzičkih pop i rok zvezda.

Na kraju ovog osvrta izdvajamo jednog posetioca Fejsbuka koji je izjavio da on odmah prelazi na konkretnu stvar – od sada će bar jednom nedeljno da jede kinesku hranu.

(izvori: Radio Beograd 202 i Fejsbuk)

…..

One koji vole fudbal molimo da pročitaju ova imena:

Hari Kejn, Eden Azar, Osman Dembele, Marko Asensio, Liroj Sane, Nikolo Zaniolo, Memfis Depaj, Musa Sisoko, Rikardo Pereira, Čenk Tosun, Kjaren Klark…

Kakav bi to tim bio u kojem bi igrali svi ovi fudbaleri!

U stvari, reč je o srećnicima koji do pandemije koronavirusa nisu ni pretpostavili kakva će ih sreća zadesiti u njihovoj nesreći.

Naime, ovo su sve igrači koji su zbog teških povreda morali na razne operacije i duže odsustvo sa terena. Svi oni bi propustili Evropsko prvenstvo da je ono održano ove godine. Sada, kada je Euro odložen, odahnuli su. Ima vremena da saniraju svoje povrede i napakuju top formu za jun 2021. 

(izvor: Index.hr)

…..

Gradovi širom sveta na ovaj ili onaj način nastavljaju da sprovode mere zaštite kako bi se sprečilo širenje koronavirusa. Ali, pandemija i svi problemi koji nastaju sa njom stvaraju probleme u svakodnevnom životu.

Kako bi razveselili sebe i zajednice u kojima žive ljudi su ponovno počeli da pale novogodišnje i božićne lampice.

„Moj najmlađi sin danas se dosađivao u kući i predložio je da stavimo božićne lampice na drvo u dvorištu da bi nas razveselile“, napisao je na Tviteru Majk Grifin, „Odlična ideja, prijatelju, ponovo palimo lampice kao znak nade i divnog uma mog desetogodišnjeg sina.“

Mnogi drugi slede ovaj primer i ponovno pale novogodišnje lampice i dele fotografije na društvenim mrežama. 

Osvetljeni su prilazi, krovovi i čitava dvorišta, čineći karantin malo vedrijim.

(izvor: CNN)

…..

Sve češći termin koji se koristi na društvenim mrežama je Samoizolacijske Olimpijske igre ili, skraćeno – Karantin olimpijada.

Zatvoreni u svoje kuće i stanove mnogi ljudi su veoma kreativni i izmišljaju svakakve društvene, pa čak i sportske igre u kojima se takmiče sa članovima svojih porodica, kućnim ljubimcima i  komšijama preko prozora. Mnogi su u novoosmišljenim kućnim sportovima uputili izazov ostalim posetiocima društvenih mreža i predložili da se putem interneta organizuje specijalna Karantin olimpijada.

A evo i šta su sve smislili:

Jedan mladić igra kućni fudbal sa svojim mačkom po posebnim pravilima. Kao lopta im je poslužila ping pong loptica.

Jedan Labrador trenira skok u vis u borbi za veštačku kosku.

Balansiranje sa krofnama podseća pomalo na ritmičku gimnastiku i njome se bavi jedan nemački ovčar sa svojom gazdaricom.

Mnoge porodice se takmiče u enigmatici, ali ne samo u rešavanju zagonetki nego i u smišljanju novih.

U nekim višečlanim porodicama svakog dana se menja DNEVNI ŠEF STANA (ili kuće) i tako, ponekad, dnevne aktivnosti svojim roditeljima određuju šefujući 24 časa, četvorogodišnja ili petogodišnja deca.

Sklekovi sa enciklopedijama na leđima, trka oko stola u 33 kruga sa pudlicom, izmišljanje i pravljenje najboljeg koktela od voća i povrća koje se našlo u ostavi, izmišljanje najbolje priče dana – sve su to male razbibrige koji su onima, koji su ih predstavili na internetu, olakšali dane u izolaciji.

U Španiji je organizovan bingo u jednoj višespratnici i komšije su to veoma ozbiljno shvatili.  Dva mladića su smislili badbington koji igraju između dva susedna prozora zgrade. Kombinacija je bezbroj – važno je da mozak uvek, ako to želimo, može da pobedi dosadu. 

(izvori: Index.hr, Fejsbuk, Instagram, Radio Beograd 202)

…..

U državama kao što su Italija, Tajland i Japan povećana je prisutnost životinja na ulicama zbog odsutnosti ljudi.

Milioni stanovnika urbanih sredina ostali su u svojim domovima

zbog karantina koji je uveden kao mera sprečavanja širenja virusa COVID-19. I šta se dogodilo – priroda je donela neočekivani ishod zabrane kretanja ljudi po ulicama.

U nemalom broju gradova pojačana je prisutnost životinja na ulicama. Šetaju se bez straha jer ljudi skoro i da nema.

Japanski grad Nara je mesto koje je poznato po parku u kojem živi veliki broj jelena, ali sada su neki od njih počeli da izlaze na ulice u potrazi za hranom. Obično su ulice ovog grada pune turista, a jeleni koji žive u Nari jedna su od najvećih atrakcija. Ljudi ih obično hrane krekerima. Broj posetilaca ovog parka pada u poslednjim nedeljama pa jeleni nemaju drugog izbora osim da potraže hranu na ulicama.

Video okačen na Jutjubu prikazuje izgladnele majmune na gradskom trgu u gradu Lopburi na Tajlandu.

Italija je jedna od najteže pogođenih zemalja koronavirusom. Mnogi su gradovi potpuno izolovani zbog pandemije, a na društvenim mrežama kruže fotografije koje govore da se pustim ulicama šetaju ovce, divlje svinje i konji, piše portal “Bored Panda”.

Jedan Italijan objavio je fotografiju koja prikazuje konja kako se slobodno šeta ulicama njegovog grada. Usledio je odgovor sunarodnika koji je objavio fotografiju ovaca koje tragaju za hranom u njegovom mestu.

(izvori: Boredpanda.com, YouTube)

…..

Doba korone u kojem se trenutno nalazimo mnoge je nadahnulo na različite oblike samoinicijative. Tako sveštenik Skot Holmer iz Merilenda u Sjedinjenim Državama nudi stanovnicima tog područja mogućnost da se ispovede kroz prozor automobila dok vlada pandemija.

Holmer sedi na stolici na parkingu ispred crkve, a svi zainteresovani  za ispovedanje mogu da mu priđu u automobilu. Na ovaj potez odlučio se kako bi podstrekao ljude da se ispovedaju bez straha od zaraze koronavirusom. Za one koji bi želeli da ostanu anonimni nabavio je čak i povez preko očiju.

Sveštenici sada moraju da osmisle kreativne načine na koji će Hrista da približe vernicima“, izjavio je on aludirajući na zabranu religijskih okupljanja dok postoji opasnost od zaraze.

Ispovedanja održava u trajanju od 45 minuta do sat vremena, šest dana nedeljno, a nedeljom je dostupan čak pet sati. Jedino što može zaustaviti nečiju spovest su vremenske nepogode.

(izvor: Index.hr)

…..

Na top listi najšašavijih događaja koje nam je ovih nedelja donela pandemija jedno od vodećih mesta sigurno zauzima događaj iz Sidneja. Naime, usled pandemije, Univerzitet Mekgvajer je deo predavanja organizovao uživo na redovan način, a deo se, za studente u samoizolaciji odvija online. Na jednom takvom predavanju profesorka pravnog fakulteta je primetila na monitoru da je dvoje mladih počelo da vodi ljubav u sred online časa. Zaustavila je predavanje na nekoliko minuta i rekla da mora da dezinfikuje oči nakon onog što je videla. Onda je dodala: Idemo na sledeću lekciju… O, Bože šta se sve neće…“ Potom je nastavila predavanje. Nakon ove online epizode odbila je da kaže o koje dvoje studenata je reč.

(izvor: Blic.rs)

Mona Liza u doba korone

(fotografija je preuzeta sa adrese: pinterest.co.uk)

Da li znate nešto više o temi iz članka; želite li da prijavite grešku u tekstu; imate li neku dopunu, predlog ili pitanje? Za pomenuto i za bilo koje reagovanje na članak koristite adresu: dacha23@gmail.com

HOBI U SOBI

MUZIKA, FILMOVI, KNJIGE – to su tri teme uz koje ćete uživati ukoliko budete posećivali blog na adresi:

https://hobiusobi.home.blog

Autor ovog bloga je Jovan Grujić, muzički urednik na Radio Beogradu 202. Muziku prati od kada zna za sebe, a već 25 godina putuje etrom kao autor muzičkih sadržaja u mnogim radio emisijama (Radio Pingvin, Radio Indeks, Radio 011, Radio Akcija, Studio B i, od 2010. godine, Beograd 202).

Muzički je gurman koji podseća slične sebi na rok en rol delikatese iz svih vremenskih perioda, usput otkrivajući mlađim generacijama, kao sjajan vodič, čarobni svet ritmova i harmonija koji su obogatili istoriju zvuka.

Poznat je kao prefinjeni poznavalac muzike, a jedna od njegovih specijalnosti je izvanredan dar da muzikom prati (i komentariše) tekst u radio emisiji. Na taj način možemo da ga prepoznamo kao svojevrsnog krojača koji magičnim muzičkim koncem od radio sadržaja pravi zvučna odela.

Priče o odabranim knjigama i filmovima koje ćete pronaći na ovom blogu predstavljaju začine za pomenuto glavno jelo koje se jede dušom i sa oba uha.

Na blogu mogu da se pronađu i plej liste iz nekoliko emisija koje popularni Joca trenutno slika zvukom: Intonacija (jednom mesečno u noćnom terminu), Imitacija (nedeljom predveče) i Oblak u bermudama (utorkom uveče).

IZ KINE JE PREŠAO NA ČITAV SVET…

(Ovaj članak je postavljen 11. maja 2020. U međuvremenu članak nije obnavljan)

Nastao je jednom u Kini, a onda, posle dužeg vremena, upoznao ga je i ostatak sveta. Postao je neodvojivi deo civilizacije u kojoj živimo. U dve reči ima 11 slova. Šta je to?

Ako ste odgovorili KORONA VIRUS – to nije tačan odgovor. Još ima nekoliko zemalja u svetu koje ga nisu „upoznale“, a to važi i za neke regione u pojedinim zemljama.

Tačan odgovor je – TOALET PAPIR!

Prvi put se pominje u Kini 589. godine naše ere. U modernim zapadnim zemljama u široku upotrebu je ušao tek u drugoj polovini XIX veka.

Više od 60 odsto ljudi na svetu danas uopšte ne koristi WC papir. Ako taj postotak preračunamo u broj svetske populacije, ispada da ga ne upotrebljava više od četiri milijarde ljudi. Mnogi ne mogu da ga priušte pa i danas posežu za lišćem ili vodom.

Pre pojave WC papira ljudi su za održavanje lične higijene koristili razne stvari. Uglavnom se radilo o lišću, travi, paprati, kukuruzu, kori voća, školjkama, kamenju, pesku, snegu i vodi.

Bogati Rimljani brisali su se sunđerom pričvršćnim na štap koju su držali u kanti slane vode. Na kraju bi međunožje osvežili ružinom vodicom.

Grcima je najdraža bila glina, školjke, a ponekad su posezali i za kokosovim ljuskama. Imućni Evropljani su praktikovali da namaču ruke u luksuzne fontane pune tople vode. Eskimima su sneg i mahovina bili najpraktičniji, Vikinzima vuna, a Amerikancima klipovi kukuruza.

Kroz istoriju, pre nego što se WC papir pojavio u današnjem obliku, bogataši su želeli nešto finije za svoju kožu pa su nakon obavljanja nužde koristili vunu, čipku ili konoplju.

Fransoa Rable u svom delu “Gargantua i Pantagruel”, satiričnoj alegoriji o životu dva džina, kroz usta glavnog junaka nabraja sve moguće stvari koje se koriste za održavanje higijene donjeg dela leđa i dolazi do zaključka da je najbolji paperjasti ptić.

Rolne za toalet papir patentirane su 1891. godine, i od tada traje rasprava kako ih treba pravilno okačiti na držač. 

Prosečan čovek godišnje iskoristi sto rolni, što je oko 20 hiljada  listića. Da bi se osiguralo dovoljno WC papira za jednog čoveka tokom celog njegovog života, potrebno je poseći 384 stabala.

Dnevno se u svetu proizvede više od 83 miliona rolni. Ovih nedelja, u veme pandemije, toalet papir je dostigao izuzetnu, pre svega psihološku vrednost. Internetom šeta veliki broj provala u vezi sa histeričnim kupovanjem i nagomilavanjem ogromnih količina toalet papira. Na jednoj foto montaži prikazana je draguljarnica, veliki broj skupocenih ukrasnih predmeta na policama zaštićenih  staklom (dijamantsko prstenje, biserne ogrlice, zlatne narukvice…), a pored njih, sa najvećom cenom – rolna toalet papira.

(fotografija preuzeta sa adrese: pinterest.co.uk)

(ilustracija preuzeta sa Facebook-a)

Da li znate nešto više o temi iz članka; želite li da prijavite grešku u tekstu; imate li neku dopunu, predlog ili pitanje? Za pomenuto i za bilo koje reagovanje na članak koristite adresu: dacha23@gmail.com

PISMO EVROPLJANIMA IZ NJIHOVE BUDUĆNOSTI

(Ovaj članak je postavljen 23. aprila 2020. U međuvremenu članak nije obnavljan)

Poznata italijanska književnica Frančeska Melandri, koja se polovinom marta 2020. nalazila u karantinu već tri nedelje, napisala je tada Evropljanima pismo „iz njihove budućnosti“, opisujući im raspon emocija kroz koje će da prolaze u nedeljama koje predstoje. Njeno pismo preneo je “Gardijan” kao poruku Britancima.

„Pišem vam iz Italije, što znači da vam pišem iz vaše budućnosti. Mi smo tamo gde ćete vi biti za nekoliko dana. Epidemiološki grafikoni pokazuju da smo svi isprepleteni u paralelnom plesu zaraze.

Mi smo samo nekoliko koraka ispred vas na putu vremena, baš kao što je Vuhan bio nekoliko nedelja ispred nas. Gledamo kako se ponašate kao što smo se i mi ponašali. Imate iste rasprave koje smo mi imali donedavno, između onih koji govore ‘to je samo grip, čemu frka?’ i onih koji su već shvatili.

Dok vas gledamo odavde, iz vaše budućnosti, znamo da će mnogi od vas, kad vam bude rečeno da se zatvorite u vaše domove, citirati Orvela, neki čak Hobsa. Ali, uskoro ćete biti previše zauzeti za to.

Pre svega ćete da jedete. Ne samo zato što će to biti jedna od poslednjih stvari koje ćete moći da radite.

Pronaći ćete desetine grupa na društvenim mrežama sa vodičima  na temu “kako provesti slobodno vreme na korisne načine”. Priključićete im se, a potom ih potpuno ignorisati već nakon nekoliko dana.

Izvući ćete apokaliptičnu literaturu iz svojih polica, ali ćete uskoro shvatiti da vam baš i ne ide čitanje na tu temu.

Ponovo ćete da jedete. Nećete dobro spavati. Pitaćete se šta se događa sa demokratijom.

Imatećete nezaustavljiv online društveni život.

Vaša odrasla deca će vam nedostajati kao nikada do sada.

Stara razočarenja i svađe činiće vam se nevažnima. Zvaćete ljude za koje ste se zakleli da više nećete razgovarati sa njima i pitati ih kako su. Brojne žene biće pretučene u svojim domovima.

Udebljaćete se. Tražićete na internetu programe treniranja.

Smejaćete se. Mnogo ćete se smejati. Naći ćete u sebi smisao za crni humor čak iako ga nikad niste imali. Čak i ljudi koji su sve shvatali smrtno ozbiljno razmišljaće o  apsurdnosti života, svemira i svega toga.

Dogovaraćete sastanke u redovima supermarketa sa svojim prijateljima da biste ih bar na kratko videli uživo, a celo vreme ćete se pridržavati pravila o udaljenosti.

Stručnjaci koji su  bili sveprisutni u vestima će odjednom nestati, a njihova mišljenja odjednom će postati nevažna.

Oni koji vas pozovu da vidite celi ovaj nered kao priliku za planetarnu obnovu, pomoći će vam da vidite širu sliku. Takođe, postaće vam iritantni: lepo, planeta sada bolje diše jer ima manje ugljen dioksida, ali kako ću ja da platim račune sledećeg meseca?

Nećete znati da li je svedočenje o rađanju novog sveta više grandiozna ili jadna stvar.

Vaša deca školovaće se putem interneta. Grozno će vas živcirati i ujedno mnogo radovati.

Stariji ljudi biće neposlušni poput tinejdžera, moraćete da se svađate sa njima da biste im zabranili da izađu, da se zaraze i umru.

Pokušavaćete da ne razmišljate o svima onima koji su umrli sami na intenzivnom lečenju.

Želećete da ružinim laticama pokrijete mesta po kojima zdravstveni radnici hodaju.

Biće vam rečeno da je društvo ujedinjeno u zajedničkom naporu, da ste svi u istom čamcu. To će biti istina. Ovo iskustvo će zauvek promeniti način na koji sebe vidite kao pojedinačni deo veće celine.

Pripadnost klasi činiće razliku. Biti zatvoren u kući sa lepom baštom  ili u pretrpanoj zgradi nije isto. Niti je isto imati mogućnost da radite od kuće ili da nemoćno gledate kako vaš posao nestaje. Čamac u kojem ćete ploviti da sprečite epidemiju neće svima izgledati isto niti je on zapravo jednak za sve. Nikada nije ni bio.

Mi smo u Italiji i ovo je ono što znamo o vašoj budućnosti. Ali to je kratkoročno predviđanje. Mi smo samo još nedovoljno poznati vidovnjaci. Ako uperimo pogled na dalju budućnost, budućnost koja nam je svima nepoznata, možemo vam reći samo ovo: kada se sve ovo završi, svet više neće biti isti.“

Da li znate nešto više o temi iz članka; želite li da prijavite grešku u tekstu; imate li neku dopunu, predlog ili pitanje? Za pomenuto i za bilo koje reagovanje na članak koristite adresu: dacha23@gmail.com

ČUDOTVORAN LEK

(Ovaj članak je postavljen 17. aprila 2020. U međuvremenu članak nije obnavljan)

Više od mesec dana, lutajući po internetu, stalno pronalazim mnogo članaka na temu „Šta sve možemo da radimo u kućnoj izolaciji“.

Predlaže se da čitamo knjige, da gledamo filmove i tv serije, da odgledamo neki muzički koncert, da obiđemo na mreži dostupne svetske muzeje, da gledamo pozorišne predstave koje smo propustili, da na televiziji pronađemo nove emisije koje će možda da nam postanu omiljene…

Za planetu „posmatrača-voajera-gledalaca“ (u šta smo se pretvorili) to su očekivani predlozi. Iako je reč o kulturnom i medijskom uzdizanju, kao i o zabavi koja bi trebalo da nam olakša izolaciju, svi ovi predlozi su takozvana „punjenja“. Pored užasno mnogo informacija kojima smo neprestano zasipani sa svih strana, a koje nam pune sve osnovne i rezervne kapacitete mozgova, predložena gledanja i posmatranja, kao svojevrsna poplava, mogu da dovedu do nervoze i pucanja rezervoara naših umova. 

Iskoristite vreme da naučite nešto novo, kažu. Sjajan predlog, ali i to je „punjenje“.

Čini mi se, potrebno nam je neko dobro pražnjenje. I to ne ono trenutno, „navijačko pražnjenje“, kada uzvicima i psovkama bodrimo tim za koji navijamo, a u stvari pomažemo sebi da samo privremeno detoksikujemo mozgove. Potrebno nam je delotvorno pražnjenje sa manje verbalnog nasilja. Posebno posle mesec dana boravka na ličnim pustim ostrvima.

Kažu: pokušajte da kuvate (u stvari kažu: oponašajte recepte), potrudite se da fizički vežbate (u stvari kažu: učinite sve da umorite telo, ali ne i da ujedno razigrate dušu), zašto ne biste pospremili i ulepšali kuću-stan (zaboravljaju da kažu da je naš dom uvek lep kada se u njega vraćamo, ali sada nemamo odakle da se vratimo jer iz njega ne izlazimo)…

Sve je to lepo, ali nije dovoljno da se oslobodimo vodopada misli koji pravi neželjenu buku u našim umovima.

Vreme je da se odvrne slavina i da nešto isteče iz punog jezera.

Usuđujem se da vam predložim da PIŠETE.

To je čudotvoran lek za svaku poplavu u našim glavama.

To je možda to pražnjenje koje je neophodno.

Pišite, a sami izaberite oblik (čaša, flaša, kofa, bure…) u koji ćete da natočite litre i hektolitre vode iz ličnog vodopada.

Ako vam ide pisanje dnevnika – to je sjajno.

Ukoliko niste skloni literarnom iskazivanju pokušajte sa hronologijom i faktografijom. I najgrublje činjenice koje napišete vremenom će dobiti začine u vidu dodatnih glagola i prideva.

Možda volite igru uz pisanje?

Smišljajte onda neologizme. Postojeće reči podelite na slogove i smišljajte im nova značenja. SUPER-MEN (radnik na benzinskoj pumpi); ŠLAG-ER (oblak, šlag neba); AV-LIJA (lisica koja je naučila strani jezik, ume da laje); U-TV-ARA (spiker, u tv programu papagaj), BAŠ-TOVAN (veoma debeo čovek); DA-DA-IZAM (venčanje); DROBI-LICA (bokser); ČIKA-GO ili GOL-MAN (nudista);

KOMA-RAC (Srbin u izolaciji); MANI-JAK (bogat čovek, jak u količini novca); NI-RVANA (devica); PAR-KING (kraljica); PRES-LICA (novinari); EU-REKA (Dunav); PARLA-MENT )osoba koja govori gluposti); BAL-EGA (zabava na koju dolaze ljudi sa estrade); KUR-BLA (razgovor dve sponzoruše); SLAGA-LICA (političar)…

Ili smišljajte „poeziju bez veze“ – kratke pesme u kojima je samo rima važna.

Ukoliko vam ne ide smišljanje pišite tako što ćete da sistematizujete stvari. Napravite top-listu omiljenih 20 filmova, top-listu 10 gradova u kojima biste voleli da živite, top-listu za vas najvažnijih pronalazaka u istoriji (ne zaboravite wc šolju!)…

Možete da pravite top-liste na istu temu sa nekom dragom osobom. Posle toga uporedite rezultate – mnogo je zabavno, a temama za top liste nikad kraja.

Pokušajte da pišete aforizme, crtice, male priče…

Pišite o sebi u trećem licu jednine.

Smišljate nova poređenja: Dan mi se nešto otegao kao red pred apotekom.

Prognozirajte budućnost. Na primer, kako će da izgleda letovanje ove godine: U more sada može da uđe osoba sa brojem 164. Neka se pripremi 165!

Smišljajte otkačene dijaloge. Prvo kraće, a potom nešto duže.

Oprobajte se kao pisac – napišite kratku priču.

Igrajte se rečima – to su nezaboravne igre.

Pišite olovkom na papiru. Popravljajte napisano prekucavanjem na kompjuteru.

Nemojte to što napišete da odmah preselite na internet. Sačekajte malo. Ulepšajte vaše misli, ukrasite rečenice, potrudite se da onaj ko čita to dobro razume, odbacite nebitno, budite strpljivi kada je reč o javnom objavljivanju. Nestrpljivost da ispraznimo svoja osećanja na neko javno mesto su uzrok gomile gluposti na društvenim mrežama.

Pisanje je igra duha, a ne toalet za zlehude misli. Osim ako neko piše samo za novac.

Ne sputavajte maštu u pisanju. Pustite je da odleti najdalje što može, ma koliko se možda bojali toga.

Pišite o prošlosti, igrajte se sa budućnošću…

A, ako pišete o sadašnjosti pokušajte da rečenice stvarate tako da bi vam se u budućnosti osmehivala prošlost.

Da li znate nešto više o temi iz članka; želite li da prijavite grešku u tekstu; imate li neku dopunu, predlog ili pitanje? Za pomenuto i za bilo koje reagovanje na članak koristite adresu: dacha23@gmail.com

O PRAVA ČETIRI JAHAČA…

Prošlo je mesec dana od uvođenja vanrednog stanja u Srbiji.

Svakodnevni izveštaji, policijski čas, bombardovanje informacijama, stalne promene termina za izlazak iz kuće-stana, starosne podele, šetnja kućnih ljubimaca, mišljenja raznih lekara, radno vreme prodavnica i apoteka, radno vreme pošte, sasvim nova iskustva (konačno možemo sa maskom u banku)… Nervi su postali tanji, misli su često zbrkane. Posle prvih nervoza ovo je vreme prvih „pucanja sa živcima“ nekon kojih često slede otupelost i ravnodušnost.

Jedan mudar čovek je rekao da u dramatičnim situacijama (vanrednim stanjima, nemirima, katastrofama) postoje „ČETIRI JAHAČA VERE I NADE“. To su:

STALOŽENOST (smirenost)

PROMIŠLJENOST

KONCETRACIJA

i EMPATIJA (solidarnost, saosećanje)

Ako uspemo da u svakodnevnici sledimo ove reči sigurno je da će nam biti lakše da dočekamo kraj ovog životnog izazova i da, što je najvažnije – „ostanemo svoji“.

Reči koje se koriste, uz zvonko kuckanje čašama, kao „kratke zdravice“ na početku druženja sa nekim uz piće – ŽIVELI i NAZDRAVLJE – od ove godine izgovaraće se obavezno i na kraju svih događaja. Glasno ili u mislima.

A da bismo bili precizni u priči o tome kako da što normalnije dočekamo kraj ovog treptaja civilizacije (koji mi, kao bića sa kratkim rokom trajanja, zovemo i „neočekivano dugo pomračenje sveta“), poslužiće nam neki likovi iz filmova i tv serija

Dakle…

Ovih nedelja bi trebalo da budemo kao simpatični detektiv MONK iz tv serije. On je veliki  čistunac. Stalno briše ruke posle rukovanja sa nekim. Stalno ih pere. Potpuno je opsednut čistoćom.

Takođe, trebalo bi da budemo kreativni poput glavnog junaka u filmu DAN MRMOTA. Proživljavajući stalno jedan te isti dan on je dosta toga učio i naučio je, na primer, da svira klavir, analizirao je ljude, isprobao se na mnogim aktivnostima, do savršenstva doveo svoje poznavanje mnogih stvari i kontakte sa drugima.

Bilo bi mnogo dobro da u strpljenju i koncentraciji ovih nedelja budemo kao ruski partizan ZAJCEV iz filma NEPRIJATELJ PRED VRATIMA (ENEMY AT THE GATES). On je, kao lovac, a potom kao snajperista, satima, a ponekad i danima, čekao i čekao i čekao, da konačno dođe čas za akciju.

Dodajmo svemu ovome upornost ROBINSONA KRUSOA na pustom ostrvu i spremnost na sve oca iz filma TAKEN koji se bori da spase svoju kćerku.

Bilo bi izvanredno kada bismo ovome svemu dodali i promišljenost i doslednost glavnog junaka, jednog od porotnika u filmu 12 GNEVNIH LJUDI.

S obzirom na totalno ludilo u prenosu i širenju raznih informacija trebalo bi da budemo oprezni i promišljeni kao oni koji su dobro zapamtili pouke iz filmova GOSSIP (TRAČ) i DOUBT (SUMNJA).

Veoma je važno da ovih nedelja stalno budemo staloženi i smireni poput Šona Konerija u filmu IME RUŽE (THE NAME OF THE ROSE).

Film PATCH ADAMS sa Robinom Viljemsom kao lekarom u glavnoj ulozi nam govori koliko su vedrina, optimizam i humor važni kao lek za sve neprilike, sve probleme, sve dramatične situacije i sva vanredna stanja. Biti duhovit i nasmejan, ali taman toliko stručan da daješ sve do sebe u onome što najbolje znaš, a da se ne praviš da znaš mnogo više nego što zaista znaš, svedoči i družina lekara i medicinskih sestara iz filma M.A.S.H.

Bilo bi sjajno da ovih dana budemo dovitljivi individualno, ali da tu svoju dovitljivost, kao i lojalnost i odgovornost, stavimo u službu grupe, baš kao i junaci iz filma ŽAOKA (STING).

I na kraju, važno je da pokažemo svo saosećanje i empatiju koju imamo u sebi kao ljudi, baš kao ona deca u filmu E.T. (Vanzemaljac).

Nazdravlje!

Živeli!